Analiza podataka iz resora Ministarstva financija: Bilance JLS za razdoblje 2014-2018 i Fiskalno izravnanje – Dio I

Godinama se provlači priča o preglomaznom aparatu, prevelikom broj gradova i općina. Iako su bila neka konkretna rješenja (EFRIStat, Indeks razvijenosti od strane Ekonomskog fakulteta u Rijeci – Prof.dr. Saša Drezgić), politika je to konstantno stopirala. U dva navrata od 2000. godine moji prijedlozi o sređivanju državnih baza podataka su prihvaćeni u smjernicama Vlade RH, ali nijednom u cijelosti, pa je rezultat isti ko da i nisu prihvaćene.
Pokreću se projekti izrade BI sustava ministarstava i agencija, podaci se javno objavljuju (naravno svatko za svoj resor), čelnici tih ustanova hvale se da imaju Open Data portal, da su se otvorili prema građanima, a s druge strane dolazimo do činjenice da je Hrvatska doslovno “zemlja 1000 otoka”, a svaki taj otok je jedno ministarstvo.

Kako ići naprijed bez osnovne integracije?
Tako dugo dok se podaci ne budu mogli međusobno uspoređivati i integrirati u sustav za donošenje strateških odluka, živjet ćemo s „otocima“ i hvaliti se dobrim pokazateljima određenih resora, a sve temeljiti na vlastitom setu podataka. Investira se u informatizaciju, digitalizaciju podataka, pokreću se projekti izrade BI sustava, podaci se javno objavljuju (naravno svatko za svoj resor) ali INTEGRACIJE PODATAKA NEMA! Zar naši čelnici stvarno misle da ukoliko jednom do dva puta godišnje stave par Excel tablica na svoje stranice, da su ispunili zahtjev za javno dostupnim podacima. Postoje i oni koji ušminkaju dokument da vizualno super izgleda i stave ga u PDF formatu. Totalno beskorisno. Ili, skupljati cijelu godinu podatke i onda ih sredinom slijedeće godine postave dostupnim kao godišnjaku u PDF zapisu.

Jel stvarno toliki problem napisati web servise za primanje i distribuciju podataka? Podaci se distribuiraju onda kad oni nastaju, znači na dnevnoj bazi, a ne s godinu dana zakašnjenja!

Na nivou države, jedan od najbitnijih registara je „Registar prostornih jedinica“. Naime, za nazive naselja, ulica i kućne brojeve (Adresni model) odgovorna je Državna geodetska uprava. Međutim do današnjeg dana Ministarstva i državne agencije NISU USKLADILI nazive i šifre s jedinim službenim registrom!
Krenimo sada u analizu Bilanci JLS. Počnemo npr. s brojem stanovnika i brojem zaposlenih. Kako? Pa broj stanovnika vodi drugo Ministarstvo? Otkud nam podaci? Mission inpossible!
Na sreću te podatke objavljuje jednom godišnje Državni zavod za statistiku. E sad dolazimo do pravog problema! Kako se zove naselje: Budinšćina ili Budinščina, Novigrad, Novigrad., ili Novigrad – Citanova?
Ajmo sad spajat podatke iz Državnog zavoda za statistiku s podacima iz Registra prostornih jedinica. Pa onda ponovimo postupak za Ministarstvo financija, i dolazimo do prvih podataka koje bi mogli uspoređivati: Broj stanovnika, aktivnost stanovništva i migracije!

Broj stanovnika RH 2018.godine

Jednostavnom analizom dolazimo do rezultata za 2018. godinu, iako Ministarstvo financija sve računa s podacima Popisa stanovništva iz 2011.

Dakle, 2.134.983 stanovnika (bez Grada Zagreba) živi u gradovima (ma šta god riječ grad značila), dok 1.166.610 živi u općinama. Najmanji grad ima 1498 stanovnika (da, stvarno je tako, i to se zove grad), a imamo također i općinu sa 137 stanovnika! Da li nam to stvarno treba?
Krenimo sada na prihode JLS!

Ukupni prihodi i primici JLS za 2018.godinu

Financijski podaci o Ukupnim primicima u gornjoj tablici navedeni su kao minimalne, median i srednje vrijednosti po županijama.
Pretvorimo sad te podatke u podatak po stanovniku!

Kao što vidite iz gornje tablice, sa 1.719 kn prihoda po stanovniku “Općina” stvarno funkcionira. Čak i načelnik i još barem jedna osoba primaju plaću! Šalu na stranu, jel nam to treba?
Kako izgledaju prihodi?

Prihodi opčina i gradova RH od 2014-2018.godine

Možemo sad usporediti visinu ukupnih prihoda JLS sa pripadnosti Razvojnim skupinama JLS

Usporedba po visini prihoda i razvojnoj skupini na nivou godine

A i usporediti kako izgleda prihod po stanovniku za naselja do 10.000 stanovnika!

Odavde je jasno vidljivo da su JLS niskog razreda indeksa razvijenosti (od 1 do 4) uglavnom u donjem segmentu, znači s prihodima JLS po stanovniku do 5.000kn.

Pogledajmo sad malo odnose Bilanci JLS i njihovu vezu na sredstva izravnanja iz jednog drugog ugla!

Pogledajmo sad kako to izgleda u mom rješenju!

Izračun za fiskalno izravnanje, također može biti kvalitetniji!

U koliko bi se dodao parametar o broju zaposlenih, broju umirovljenika, broju školske djece i npr. raspodjela novaca bila bi puno kvalitetnija. Srednja vrijednost kao osnova za izračun ne može nikako na nivou RH biti ispravna jer su vrijednost po JLS daleko niže od srednje vrijednosti, čak i da se zasebno obrađuju podaci za općine i zasebno za gradove, te bi vrijednost izračunata kao MEDIAN bila mnogo prihvatljivija!

Pogledajmo video!

Toliko za početak, slijede nastavci ove teme u narednim tjednima – stavka po stavka …

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s