Kreditna zaduženost gradova u RH (2015-2020)

Direktni dug županije, grada ili općine predstavlja zbroj svih proračunskih manjkova (deficita) iz tekućeg
i ranijih razdoblja financiranih kratkoročnim i dugoročnim zaduživanjem (kreditima, zajmovima i
izdavanjem vrijednosnih papira). Osim direktnog, postoji i potencijalni dug, kojeg čine jamstva koja su
županije, gradovi i općine uglavnom izdali svojim trgovačkim društvima i ustanovama.

Podaci o zaduženosti županija, gradova i općina mogu se pronaći u njihovim godišnjim i polugodišnjim
izvještajima o izvršenju proračuna. Prema Zakonu o proračunu (čl. 12.), županije, općine i gradovi dužni
su te izvještaje objaviti na službenim mrežnim stanicama, ali, nažalost, često kasne ili ih uopće ne
objavljuju. Jedino mjesto gdje se mogu vidjeti svi ti podaci, je Ministarstvo financija RH. Na njihovim stranicama moguće je pronaći Bilance svih županija, gradova i općina za period 2002 – 2020.

Ja sam sada izdvojio samo gradove, s obzirom da oni generiraju najveći dio duga.

Iz podataka je vidljivo da se direktni dug županija, gradova i općina od 2002.-2014. više nego udvostručio (sa 2 na 4,5 mlrd. kuna), i to uglavnom zbog kredita i zajmova. Vrijednosni papiri (obveznice) znatno su manje zastupljeni, primjerice, 2014. iznose tek oko 200 mil. kuna (odnosno oko 4% ukupnog direktnog duga).

Također, ukupni direktni dug županija, gradova i općina po stanovniku od 2002.-14. više se nego udvostručio (sa 480 na oko 1.000 kuna).
U tom periodu najviše su se zaduživali gradovi, posebice Grad Zagreb, potom županije, a najmanje
općine. Ukupni direktni dug gradova (bez Grada Zagreba) iznosio je 2014. oko 1,9 mlrd. kuna, samog Grada
Zagreba 1,5 mlrd. kuna, županija oko 700 mil. kuna, a općina oko 400 mil. kuna.
Iz istog seta podataka vidljivo je da u razdoblju od 2002.-2014., prosječni direktni dug gradova čini gotovo polovicu, županija gotovo četvrtinu, a samog Grada Zagreba petinu ukupnog duga svih lokanih jedinica.

Kako danas stoje stvari ?

Kako bi što lakše šratili podatke, na Tableau Public stavio sam za svaki prikaz poseban Dashboard, pa tako sami možete pregledavati podatke,

Pregled po gradovima, Županijama i regijama

Koristeći ovaj Dashboar možete podatke generirati na nivou Regije, Županije ili Grada. Godinu za koju se promatraju podaci također odabirete na klizaču, a možete i filtrirati po veličini grada.

Ono što je odmah vidljivo , to je da je Grad Zagreb u svim godinama skroz desno, znači najviše zadužen u bilo kojoj godini koju odaberemo.

Interaktivni Dashboard nalazi se na Tableau Public (klikni na link)

Pratimo li podatke po godinama, te gledamo godišnji rast u odnosu na 2015.godinu kao početnu, primjećujemo da je do 2020 skoro ravno, ali 2020.vidimo veliki skok zaduženja. Za svaku godinu navedeni su i podaci o ukupnim prihodima i rashodima Gradova.

Zaduženja, prihodi i rashodi Gradova

Interaktivni Dashboard nalazi se na TableauPublic (klikni na link).

Praimo sada malo godišnji rast, te kako to izgleda po stanovniku.

U 2016. zaduženje je bilo veće za 4.06% u odnosu na 2015., 2017. za 3.92%, 2018. za 9.63%, 2019. za 16.96%, dok je u 2020. bilo više za čak 67.45%. Po iznosima zaduženja prednjači regija Središnja Hrvatska.

Pregled po godinama

Podacima možete pristupiti putem linka na Tableau Public.

Podatke još bolje možemo analizirati, razdvojimo li prikaze po regijama i veličini grada.

Pregled po veličini grada i regiji

Ono što odmah upada u oko je da su se gradovi 5-10.000 stanovnika sve više zaduživali.

Dashboardu možete pristupiti putem interaktivnog linka na Tableau Public.

Zaduženost po stanovniku najbolje je vidljiva iz ovog prikaza:

Zaduženost po stanovnikuv

Grad zagreb je po iznosima daleko najzaduženiji grad, te za 2020.godinu to po stanovniku iznosi 3.116kn, ali najveće zaduženje u 2020. ipak ima Dubrovačko-neretvanska županija s čak 6.227kn po stanovniku.

Interaktivnom Dashboadu možete pristupiti na Tableau Public.

Pokušao sam doći i do podataka koji su se gradovi kod kojih banaka zadužili kako bi se vidjelo koje banke i na koji način prate gradove, ali nažalost taj podatak nije namijenjen široj javnosti, pa ga nisam uspio dobiti.

Također nije mi jasno zašto Ministarstvo financija RH ne objavljuje kvartalne bilance gradova i općina kad je već velik broj gradova svoje financije stavio online.

Ukoliko ima neki grad ili gradonačelnik koji želi da se njihove bilance javno objave na kvalitetan način, tu smo.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s